Obrane doktorskih radova
Kandidat: Goran Arčabić
Datum održavanja obrane: 12. lipnja 2026. s početkom u 11.00 sati u prostoriji A-309.
Naslov rada: Industrijalizacija u Narodnoj Republici Hrvatskoj tijekom provedbe Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede od 1947. do 1952.
Mentor: prof. dr. sc. Ivica Šute
DS Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu
Na desetom History Festu, održanom od 2. do 6. lipnja 2026. u Sarajevu, sudjelovali su nastavnici (Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić, Branimir Janković) i doktorandi (Senna Šimek, Mario Šimunković, Tin Celner) Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu.
Na doktorskoj radionici izlagali su doktorandi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Mađarske i Njemačke. Mario Šimunković održao je izlaganje “Spomen grobnice i spomenici posvećeni žrtvama ustaškog terora u javnom prostoru od završetka Drugog svjetskog rata do danas na području Republike Hrvatske”, Tin Celner “Promjene na simbolici Petrove gore: od socijalizma do postsocijalizma”, Senna Šimek “Reakcije hrvatskih vlada na haaške presude o Bosni i Hercegovini: kontinuitet ili promjena?”
Jedan od moderatora doktorske radionice bio je Branimir Janković.
Opširnije o programu History Festa:
https://historyfest.ba/assets/documents/Program-HFS-2026.pdf
Doktorandi Tin Celner, Senna Šimek, Mario Šimunković i zamjenik voditelja doktorskog studija Branimir Janković prilikom puta za Sarajevo i povratka za Zagreb obišli su Spomen-područje Jasenovac, Romski memorijalni centar Uštica i Spomen-područje Donja Gradina, zatim spomenik Smrike Bogdana Bogdanovića u Novom Travniku te Križančevo Selo i Ahmiće, kao i spomen-park Vraca u Sarajevu.
Fotogalerija:
U sklopu suradnje Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i doktorskog programa Sveučilišta u Grazu, naša doktorandica Senna Šimek sudjelovala je 31. svibnja 2026. u Grazu u diskusiji s drugim doktorandicama i doktorandima povodom projekcije filma “Fiume o morte!” i razgovora s redateljem Igorom Bezinovićem.
Diskusiju su pratili naš doktorand Nikola Ostojčić i zamjenik voditelja doktorskog studija Branimir Janković, koji je prilikom druženja i razgovora s koordinatorom doktorskog programa Sveučilišta u Grazu Hrvojem Paićem razmatrao mogućnosti daljnje suradnje naših dvaju doktorskih programa.
Jedan od oblika buduće suradnje je predstojeći posjet kolegica i kolega iz Graza našim doktorandima i doktorandicama u Zagrebu, planiran za kraj lipnja 2026. godine.
U sklopu suradnje Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i doktorskog programa Sveučilišta u Grazu, naša doktorandica Senna Šimek sudjelovat će 31. svibnja 2026. u Grazu u diskusiji s drugim doktorandicama i doktorandima povodom projekcije filma “Fiume o morte!” i razgovora s redateljem Igorom Bezinovićem.
Movie Screening Fiume O Morte!
Talk with the Director Igor Bezinović
European Oscar awards for Documentary Film Production.
In 1919 the Italian poet, dandy and preacher of war Gabriele D’Annunzio occupied the city of Fiume. The citizens of Fiume, today called Rijeka, retell and reinterpret the bizarre story about the 16-month occupation of their city in a brutally factual yet defiantly punk cinematic journey.
How should we remember the past?
Can humor illuminate tragedy, or does it risk diminishing it?
Is fascism truly a thing of the past, or has it merely changed its face?
Igor Bezinović is an internationally highly regarded filmmaker from Rijeka. His documentary film Fiume o Morte! is winner of over 30 international documentary awards. These include prestigious awards, regarded as the European Oscar awards for Documentary Film Production.
Discussants and organizers: Brigita Božić, Džana Hodžić, Maura Madeddu, Robert Dopchie, Senna Šimek
Sunday, 31.05.2026 at 17:00h – Geidorf Kunstkino
After Hour Talk: Pizzeria David, Margaretenbad, from 19:30h
https://suedosteuropa.uni-graz.at/de/veranstaltungen/fiume-o-morte/
U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine održana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom „Čemu teorija?“. Ovogodišnja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri teorijski okvir nužan za povijesno istraživanje te na koji način utječe na oblikovanje istraživačkih pitanja i interpretaciju povijesnih izvora.
Na početku programa okupljene je pozdravio doc. dr. sc. Luka Pejić, istaknuvši kako je cilj Sociohistorijske radionice stvaranje institucionalne platforme za mlade povjesničare zainteresirane za društvenu povijest. Naglasio je važnost predstavljanja aktualnih istraživanja, umrežavanja i razmjene istraživačkih iskustava među mladim povjesničarima, posebno istaknuvši kako radionica ove godine, zahvaljujući suorganizaciji, nadilazi lokalni karakter i uključuje doktorande s drugih sveučilišta. Posebno je upozorio na važnost teorijske pismenosti povjesničara za kvalitetnu historiografsku produkciju. Kao predsjednik programsko-organizacijskog odbora zahvalio je i svojim suradnicima Valentini Kezić, prof., Franki Maslov, prof., dr. sc. Nikoli Tomašegoviću i Veroniki Završki, prof.
Radionicu je otvorilo plenarno izlaganje izv. prof. dr. sc. Branimira Jankovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod naslovom „O koristi i štetnosti teorije za život povjesničara“. Izlaganje je ponudilo kvalitetan uvod u teorijska i metodološka pitanja koja su se nastavila razrađivati tijekom radionice. Nakon plenarnog predavanja razvila se vrlo zanimljiva rasprava o stanju suvremene hrvatske i regionalne historiografije.
Program je bio podijeljen u tri tematska bloka. U prvome je Franka Maslov predstavila teorijsko-metodološke pristupe u vlastitom doktorskom istraživanju o muškoj i ženskoj homoseksualnosti u hrvatskom društvu od kraja 19. do početka 20. stoljeća. Doktorand Marko Kolić govorio je o rodnoj historiji na primjeru proučavanja uloge i položaja žena u medicini između dva svjetska rata na području Hrvatske, dok je Perica Vujić izlagao o jeziku historiografskog diskursa na primjeru udžbeničkog diskursa povijesti.
Drugi blok otvorila je Nina Gagulić izlaganjem o teoriji i metodologiji oralne povijesti te suvremenim perspektivama i izazovima vezanima uz tu istraživačku metodu. Doktorandica Dora Tomljanović problematizirala je pitanje ekonomskog nacionalizma „odozdo“, a Martin Zelić na primjeru Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku tijekom Prvog svjetskog rata prikazao je teorijsko-metodološke probleme nove kulturne povijesti.
U posljednjem bloku Rebeka Puhalo govorila je o ulozi teorije u istraživanju vojne povijesti na primjeru 761. tenkovske bojne u Drugom svjetskom ratu. Ilija Šušak istaknuo je nužnost interdisciplinarnosti u suvremenoj historiografskoj znanosti, dok je Luka Vrbanić završio radionicu izlaganjem koje je bilo posvećeno arhivskom sređivanju gradiva te ulozi arhivista u oblikovanju buduće historiografije i kolektivnog pamćenja.
Nakon svakoga bloka uslijedile su rasprave u kojima su sudionici i publika postavljali pitanja, iznosili komentare i razmjenjivali istraživačka iskustva, čime je dodatno ostvarena temeljna ideja radionice.
Sadržajno raznovrsnim izlaganjima i poticajnim raspravama radionica je ponovno otvorila važna pitanja vezana uz uvriježene teorijsko-metodološke modele i historiografske paradigme. Naposljetku, novo izdanje Sociohistorijske radionice potvrdilo je neophodnost teorijske pismenosti i konstruktivnih rasprava za kvalitetnu povijesnu znanost.
Tekst: Lana Trabak
Fotografije: Danijel Jelaš
Izvor: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
