CfP: Südost-Forschungen. International Journal of History and Culture of Southeastern Europe

Südost-Forschungen

International Journal of History and Culture of Southeastern Europe

Edited by the Leibniz Institute for East and Southeast European Studies (IOS), Regensburg, Germany

Main editors: Ulf Brunnbauer, Konrad Clewing

Südost-Forschungen invites scholars to submit contributions from all areas of the history of Southeastern Europe for its two upcoming issues (volumes 83 and 84). The submission deadline for volume 83 is 30 June 2024, for volume 84 30 November 2024.

Südost-Forschungen is one of the oldest periodical publications on the history of Southeastern Europe. Its first volume appeared in 1936, and the journal, which appears as a yearbook, has since developed into one of the leading publishing organs of German and international research on the history of Southeastern Europe. For the coming year, Suedost-Forschungen plans to switch from one yearbook to two issues per year.

Südost-Forschungen is committed to a broad and interdisciplinary approach to history and publishes on topics ranging from political issues and cultural, linguistic, and art history to economic and social history, historical geography, and the history of religion. The journal endeavours to cover the region’s history from the Byzantine era to contemporary history. Part of the journal’s mission is to present research from the region to an international audience, thus serving as a platform for excellent regional scholarship. This objective is also reflected in the journal’s extensive review section, in which numerous works in the languages of the region are discussed.

After preliminary consideration by the editorial team, contributions submitted to Südost-Forschungen will undergo a double-blind process by two peer reviewers. The journal accepts manuscripts in German, English, and French. While most research articles are stand-alone papers, the journal also invites submissions for a special thematic section, which usually consists of three to four research articles linked by an overarching theme.

The maximum length of articles is 10,000 words (including notes). In addition to research articles, the journal accepts detailed review articles and reflections on current research trends and the region’s historiography (in the section “Aus der Südosteuropa-Forschung”). Occasionally, the journal publishes edited sources and commentaries.

If you have any questions or wish to submit a manuscript, please get in touch with Dr. Peter Mario Kreuter (kreuter@ios-regensburg.de). The journal is happy to provide (potential) authors with feedback at an early stage.

Further information on the journal as well as submission guidelines can be found at

https://leibniz-ios.de/en/ios-publications/journals/suedost-forschungen

Predstavljanje knjige Catherine Horel ”Multicultural Cities of the Habsburg Empire, 1880-1914: Imagined Communities and Conflictual Encounters”

Austrijski kulturni forum, Odsjek za germanistiku, Odsjek za povijest i Austrijska knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imaju čast pozvati vas na predstavljanje knjige Catherine Horel (Sveučilište Paris 1 Panthéon-Sorbonne) ”Multicultural Cities of the Habsburg Empire, 1880-1914: Imagined Communities and Conflictual Encounters”, koje će se održati na engleskom jeziku u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta u četvrtak, 25. siječnja 2024. u 18 sati.

O knjizi će govoriti direktorica Austrijskog kulturnog foruma Marina Chrystoph, Marijan Bobinac, Iskra Iveljić i autorica.

Catherine Horel je profesorica na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne, a u fokusu njenih istraživanja je moderna povijest Srednje Europe. Njena najnovija knjiga Multikulturni gradovi Habsburške Monarhije 1880.–1914. (CEU Press, dostupna i u otvorenom pristupu) prikazuje urbani razvoj i razne vidove svakodnevice u 12 gradova Monarhije, među kojima su Zagreb, Rijeka i Sarajevo. Autorica obrađuje široku lepezu tema, od učinaka modernizacije, nacionalizacije i politizacije, do komunalne politike, prosvjete te konfesionalne i jezične raznolikosti. Njeno je ključno pitanje u kojoj su mjeri urbane sredine Monarhije od kasnog 19. stoljeća poprišta multikulturalnosti, a u kojoj „tvornice nacija“? C. Horel pomno balansira svoje zaključke, prikazujući kulturnu raznorodnost i isprepletenost istodobno upozoravajući na opasnosti njihovog idealiziranja ali jednako tako i prenaglašavanja sukoba, poglavito onih političko-nacionalnog značaja.

Izvor:

Dodatne obavijesti:

https://kulturforum-zagreb.org/event/catherine-horel-multikulturni-gradovi-habsburske-monarhije-1880-1914/

https://ceupress.com/book/multicultural-cities-habsburg-empire

https://library.oapen.org/handle/20.500.12657/85028

https://historiografija.ba/article.php?id=1915

Raspored nastave na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu (akad. g. 2023/2024.)

Nastava se odvija u dvorani A-201 ili u A-202.

Zimski semestar

Hrvatska predmoderna i moderna povijestprof. dr. Iskra Iveljić9.XII.2023. / u 10 sati
13.I.2024. / u 10 sati
20.I.2024. / u 10 sati
27. I.2024. / u 10 sati  
Hrvatska moderna i suvremena povijestprof. dr. Ivica Šute3.II.2024. / u 10 sati
10.II.2024. / u 10 sati – dr. Mario Stipančević, HDA 17.II.2024. / u 10 sati – dr. Vladimir Huzjan, Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu
24.II.2024. / u 10 sati – prof. dr. Željko Krušelj  
Doktorski rad – od ideje do realizacijeprof. dr. Damir Agičić9.XII.2023. / u 13.30 sati 13.I.2024. / u 13.30 sati 20.I.2024. / u 13.30 sati 3.II.2024. / u 13.30 sati  
Doktorski seminar (V. semestar, „stari“ + III. semestar, „novi“)izv. prof. dr. Nikola Anušić16.XII.2023. / u 10 sati
27.I.2024. / u 13.30 sati 10.II.2024. / u 13.30 sati 17.II.2024. / u 13.30 sati 24.II.2024. / u 13.30 sati
Izborni kolegij studenti mogu izabrati na nekom drugom doktorskom studiju, na Filozofskom fakultetu ili drugim fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu  

Ljetni semestar

Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanostidoc. dr. Branimir Janković6.IV.2024. / u 13.30 sati – Branimir Janković
13.IV.2024. / u 10 sati – Michael Antolović
20.IV.2024. / u 10 sati –
Stevo Đurašković
27.IV.2024. / u 10 sati  – Sonia Lucarelli
Hrvatska suvremena povijestprof. dr. Tvrtko Jakovina16.III.2024. / u 10 sati 23.III.2024. / u 10 sati 6.IV.2024. / u 10 sati
11.V.2024. / u 10 sati  
Doktorski seminar (VI. semestar, „stari“ + II. i IV. semestar, „novi“)  izv. prof. dr. Nikola Anušić13.IV.2024. / u 13.30 sati 20.IV.2024. / u 13.30 sati 27.IV.2024. / u 13.30 sati 11.V.2024. / u 13.30 sati
Još jedan termin, naknadno  
Izborni Svakodnevica socijalističke Hrvatskeprof. dr. Igor Duda18.V.2024. / u 10 sati A-201 25.V.2024. / u 10 sati A-201 15.VI.2024. / u 10 sati A-201 29.VI.2024. / u 10 sati A-201  
Izborni Javno zdravstvo i socijalizacija medicine u 20. stoljećuprof. dr. Željko Dugac18.V.2024. / u 13.30 sati A-201
25.V.2024. / u 13.30 sati A-201
15.VI.2024. / u 13.30 sati A-201
29.VI.2024. / u 13.30 sati A-201  

Osim nositelja predmeta (Agičić, Anušić, Duda, Dugac, Iveljić, Jakovina, Janković, Šute), u nastavi će sudjelovati i ostali nastavnici s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta, kao i vanjski suradnici – stalni Igor Duda i Željko Dugac te povremeni Vladimir Huzjan, Željko Krušelj, Davor Pauković, Mario Stipančević i drugi.

Konferencija „The Adriatic as a Place of (Ex)Change“

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Institutu za povijest umjetnosti održat će se od 9. do 11. studenoga 2023. međunarodna konferencija za doktorande i istraživače u ranoj fazi karijere The Adriatic as a Place of (Ex)Change, koju organiziraju doktorski studenti u sklopu suradnje između Poslijediplomskog doktorskog studija Predmoderne povijesti te L’Institut des Sciences et Techniques de l’Antiquité Sveučilišta Franche-Comté.

Organizaciju konferencije poduprli su poslijediplomski doktorski studij Predmoderne povijesti, poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i poslijediplomski doktorski studij Filozofije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U sklopu konferencije održat će se i keynote izlaganja profesorice Morane Čaušević-Bully sa Sveučilišta Franche-Comté, profesorice Pascale Chevalier sa Sveučilišta Clermont-Auvergne, profesora Tvrtka Jakovine s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te više znanstvene suradnice Dubravke Mlinarić s Instituta za migracije i narodnosti.

Program konferencije:

https://www.ipu.hr/article/hr/1573/the-adriatic-as-a-place-of-exchange

Natječaj za upis kandidata na doktorske i sveučilišne specijalističke studije u ak. god. 2023./2024.

Doktorski studij iz znanstvenog područja humanističkih znanosti

Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i  svjetskom kontekstu (Hrvatska povijest u 19. i 20. stoljeću)

Uvjeti i kriteriji upisa na studij:

  • završen diplomski sveučilišni studij povijesti ili srodnih znanosti uz uvjet utvrđivanja razlikovnih ispita,
  • težinski prosjek ocjena u diplomskome studiju najmanje 4.00. Za kandidate s prosjekom ocjena od 3.50 do 4.00 Vijeće studija odredit će dodatne uvjete,
  • dvije preporuke sveučilišnih nastavnika ili znanstvenika od kojih je jedna potencijalnog mentora/savjetnika s njegovom izjavom o prihvaćanju mentorstva i potvrdom o izvedivosti okvirnog plana istraživanja,
  • nacrt istraživanja (opis istraživačkog interesa),
  • motivacijski razgovor.

Broj mjesta: 15

Školarina po semestru: 862,70 EUR (6.500,00 HRK)

Dokumentacija za prijavu za upis na specijalistički studij:

Prijave kandidata s dokazima o zadovoljavanju uvjeta šalju se poštom na adresu: Filozofski fakultet, s naznakom „Prijava na natječaj za upis na poslijediplomsku razinu studija“, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb.

Prijave se primaju od 1. do 30. rujna 2023. Prijave s nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Ako se na neki studij ne prijavi dovoljan broj kandidata Fakultet zadržava pravo ne izvoditi program.

Izvor i dodatne obavijesti: