Kategorija: Obavijesti

The Laura Bassi Scholarship was established by Editing Press in 2018 with the aim of providing editorial assistance to postgraduates and junior academics whose research focuses on neglected topics of study, broadly construed, within their disciplines. The scholarships are open to every discipline and are awarded three times per year: December, April, and August. The value of the scholarship is remitted solely through editorial assistance as follows:

Master’s candidates: $750
Doctoral candidates: $2,500
Junior academics: $500

These figures reflect the upper bracket of costs of editorial assistance for master’s theses, doctoral dissertations, and academic journal articles, respectively. All currently enrolled master’s and doctoral candidates are eligible to apply, as are academics in the first five years of full-time employment. There are no institutional, departmental, or national restrictions.

https://editing.press/bassi

Cilj potpora obrazovanju usmjerenih doktorandima je olakšati doktorandima znanstveno – istraživački razvoj te im pružati financijsku potporu koja će im omogućiti kvalitetna terenska istraživanja i sudjelovanje na kvalitetnim edukativnim aktivnostima.

Potpore obrazovanje doktorandima iznose:

• Za sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, znanstvenim tečajevima, radionicama, skupovima/izložbama i drugim oblicima usavršavanja – do 664.00 eura/5.000,00 kuna
• Za sudjelovanje u studijskim posjetama – do 664,00 eura/5.000,00 kuna
• Za provođenje manjih terenskih istraživanja i obrade podataka za potrebe doktorskog rada – do 930,00 eura/7.000,00 kuna
• Za potrebe pripreme materijala za obranu doktorskog rada – do 400,00 eura/3.000,00 kuna

Javni poziv bit će otvoren za prijave do kraja 2023. godine odnosno do iskorištenja sredstava. 

Tko ima pravo na potporu obrazovanju?

• mogu se prijaviti svi polaznici doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu koji su državljani Republike Hrvatske te ne primaju stipendiju financiranu od strane Grada Zagreba

Dodatne informacije:

https://www.zagreb.hr/javni-poziv-za-dodjelu-potpora-obrazovanju-doktora/188697

Na sedmom History Festu u Sarajevu, koji je održan od 6. do 9. lipnja 2023, sudjelovali su i ove godine mnogi nastavnici i doktorandi Poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu.

Ovogodišnja doktorska radionica, na kojoj su izlagali doktorandi iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, bila je usredotočena na obljetnicu 1943. godine i sastojala se od dva dijela: 1) Zasjedanja AVNOJ-a u socijalističkim i postsocijalističkim udžbenicima historije; 2) Velike bitke 1943. na jugoslavenskom ratištu u socijalističkim i postsocijalističkim udžbenicima historije.

Među izlagačima iz Hrvatske bili su doktorandi našeg doktorskog studija Marino Badurina i Marina Alia Jurišić. Doktorsku radionicu moderirali su Branimir Janković (tajnik doktorskog studija) i Dubravka Stojanović. Na History Festu su, uz druge nastavnike, bili i voditelj doktorskog studija Damir Agičić i njegov zamjenik Tvrtko Jakovina.

Program:

https://www.historyfest.ba/

U Zagrebu je upravo održan Festival povijesti Kliofest 2023, na kojem je sudjelovao niz doktoranada i nastavnika doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Tom prilikom je, inicijativom Damira Agičića i uz pomoć Branimira Jankovića, organizirana doktorska radionica Kultura sjećanja u jugoistočnoj Europi. Na doktorskoj radionici prvog dana govorili su na Kliofestu Vjeran Pavlaković (voditelj doktorske radionice i istoimenog izbornog kolegija), Davor Pauković i Ana Ljubojević (predstavljajući projekt FRAMNAT i radove iz recentnog zbornika Uokvirivanje nacije i kolektivni identiteti. Politički rituali i kultura sjećanja na traume 20. stoljeća u Hrvatskoj). U diskusiji, kojom je moderirao Branimir Janković, sudjelovali su doktorandi iz Slovenije (Žiga Smolič), Srbije (Vukašin Zorić, Miloš Tirnanić), Bosne i Hercegovine (Dino Dupanović) i Hrvatske (Vinko Kovač, Ivan Bubalo i diplomandica Senna Šimek, kojima se sutradan pridružio Ivan Tomljenović) te Magdalena Najbar-Agičić i Dubravka Stojanović, kao i ostala publika Kliofesta. Drugoga dana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje o kulturi sjećanja održao je Vjeran Pavlaković, koji je zatim vodio doktorande u obilazak novih zagrebačkih spomenika.