Raspored nastave na doktorskom studiju

 

Akad. god. 2017./2018.

 

 

Obavezni predmeti

 

1. godina

 

11.11.2017., 10-13.15, dvorana A-201, počinje nastava na obaveznom predmetu 1. semestra – Hrvatska predmoderna i moderna povijest; nastava traje svaku subotu (11., 18., 25.11. te 2.,9. i 16.12. a završava terminom 13.1.2018.)

20.1.2018., 10-13.15, dvorana A-201, počinje nastava na obaveznom predmetu 1. semestra – Hrvatska moderna i suvremena hrvatska povijest; nastava traje svaku subotu zaključno s 3.3.

10.3.2018., 10-13.15, dvorana A-201, počinje nastava na obaveznom predmetu Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanosti, subotom 10., 17. i 24. 3., te 7., 14., 21. i 28. 4.

5., 12., 19., 26.5. i 9., 16.6. te 7.7., 10-13.15, dvorana A-201 – nastava na predmetu Hrvatska suvremena povijest

 

1. i 3. godinaDoktorski seminar

 

Od 18.11.2017. u A-202 od 10h nastava na Doktorskom seminaru prof. dr. Damira Agičića, prvo nadoknada termina 2. semestra a potom će se nastaviti nastava za 3. semestar.

 

Raspored nastave doktorskog seminara za prosinac i siječanj u A-202 od 10h

16.12.2017. – dr. sc. Zrinka Blažević

13.1.2018. – dr. sc. Josip Mihaljević

20.1.2018. – dr. sc. Branimir Janković

27.1.2018. – dr. sc. Suzana Leček

 

Izborni predmeti

 

  • 11. 11.-2.12. 2017., 14-17.15, dvorana A-201, Izvori i metode istraživanja u povijesnoj demografiji, nositelj prof. dr. Iskra Iveljić, nastavnik prof. dr. Božena Vranješ Šoljan, svake subote popodne zaključno s 2.12.
  • 9. i 16.12. i 13. i 20.1.2018., 14-17.15, dvorana A-201, izborni kolegij Izabrana poglavlja iz povijesti medicine i znanosti, nastavnik dr. sc. Željko Dugac
  • 3.2.-24.2. 2018., 14-17.15, dvorana A-201, Political Islam: Theories and Concepts, nositelj prof. dr. Tvrtko Jakovina, nastavnik dr. sc. Faiz Sheikh
  • 3., 10., 17. i 24.3., 14-17.15, dvorana A-201, Povijesna epidemiologija modernoga doba, nastavnik dr. sc. Nikola Anušić
  • 7., 21.4., 5. i 12.5., 14-17.15, dvorana A-201, Totalitarizam i masovna politika, 1900.-1945., nastavnici dr. sc. Ivica Šute, dr. sc. Goran Hutinec, dr. sc. Goran Miljan
  • 13. i 14. te 27. i 28.4., Svakodnevica socijalističke Hrvatske, nastavnik dr. sc. Igor Duda, termini petkom 13. i 27. u centru Miko Tripalo Ilica 5/II (točan popodnevni termin bit će javljen naknadno), subotom 14-17.15, dvorana A-201
  • 19., 26.5. i 9. i 16.6., 14-17.15, dvorana A-201, Hrvatsko-srpski odnosi u 20. st., nastavnik dr. sc. Drago Roksandić

 

 

Raspored ispita:

 

Termini ispita dogovaraju se s predmetnim nastavnicima.

 

 

Opći podaci o doktorskom studiju

S obzirom na novo ustrojstvo studija povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prema kojem su na diplomskom studiju predviđena usmjerenja po pojedinim znanstvenim područjima, logično je da se isti koncept primijeni i na strukturu poslijediplomskog doktorskog studija. Polazeći od toga, to jest od činjenice da je na diplomskom studiju predviđeno usmjerenje koje u sadržajnom smislu pokriva hrvatsku povijest u 19. i u 20. stoljeću, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra nužnim organizirati studij moderne i suvremene hrvatske povijesti kao samostalni program. Pokretanje programa poslijediplomskog sutudija iz hrvatske moderne i suvremene povijesti nalaže i istraživačka praksa. Suvremena hrvatska historiografija hrvatsku povijest u 19. stoljeću, napose razdoblje nakon 1848., i hrvatsku povijest u 20. stoljeću u novije vrijeme nastoji promatrati kao koherentno povezanu cjelinu. Brojna pitanja iz hrvatske povijesti u 20. stoljeću imaju, naime, svoje ishodište u 19. stoljeću i nemoguće ih je cjelovito obrađivati ukoliko se hrvatska povijest u istraživačkoj, odnosno u nastavnoj praksi nastavi pridržavati razdoblja Prvog svjetskog rata kao granice između «dugog» 19. i «kratkog» 20. stoljeća. Jednako tako, problematiku hrvatske moderne i suvremene povijesti nemoguće je razumjeti izvan europskog konteksta, odnosno izvan konteksta povijesnih kretanja na prostoru srednje i jugoistočne Europe. U tom smislu nužno je usmjeravati i studente poslijediplomskog doktorskog studija. S tim u vezi Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu drži nužnim da se utemelji program nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju pod naslovom Hrvatska moderna i suvremena povijest u europskom i svjetskom kontekstu.

 

Znanstveni doktorski studij Hrvatska moderna i suvremena povijest u europskom i svjetskom kontekstu institucionalno je afiliran Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sukladno novim razvojim tendencijama u duhu proklamiranih načela Bolonjske deklaracije, u cilju što uspješnije realizacije ovakvog epohalno i problemski koncipiranog doktorskog studija predviđa se s jedne strane funkcionalna integracija i umrežavanje s ostalim doktorskim programima pokrenutima pri Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, odnosno razvijanje intenzivne međuodsječke i međuinstitucionalne suradnje. Na taj bi se način osigurale i kontinuirano unapređivale temeljne pretpostavke visokoškolske nastave primjerene suvremenim europskim standardima: znanstveno-istraživačka i pedagoško-didaktička izvrsnost te horizontalna i vertikalna mobilnost studenata i nastavnika.

 

Program doktorskog studija koji je usmjeren na razdoblje moderne i suvremene hrvatske povijesti dosad nije postojao ni na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, niti na nekom od ostalih hrvatskih sveučilišta. Osim što polaznicima osigurava usku, ali nužnu specijalizaciju za razdoblje hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća, novost ovoga studija je u tome što je on intenzivan, što je nastava usko povezana sa znanstvenim projektima na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te što studente postupno, sustavno uvodi u tehniku samostalnog znanstveno-istraživačkog rada što jamči izradu kvalitetne doktorske disertacije. Mogućnost da studenti dio studija provedu na nekom od inozemnih sveučilišta, da sudjeluju u izvođenju nastave na preddiplomskom studiju, intenzivna komunikacija između nastavnika i studenata kao i aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju nastave također su novine ovog doktorskog programa. Pritom će se posebice inzistirati na što je moguće većoj teorijskoj i metodološkoj profiliranosti doktorskih disertacija, implementaciji inter- i transdisciplinarnog pristupa istraživačkoj problematici te sustavno kultivirati umijeće problemskog i kritičkog mišljenja.

 

Na temelju međusveučilišnih, odnosno međufakultetskih ugovora o suradnji moguće je da studenti dio studija u trajanju od jednog do najviše dva semestra provedu u inozemstvu. Pokretljivost studenata bit će usklađivana i s njihovim osobnim interesima. Vodstvo studija vodit će brigu o mogućnostima dobivanja međunarodnih i državnih stipendija, kao i stipendija različitih zaklada i ostalih poslovnih subjekata. Nastojat će se osigurati suradnja s profesorima iz inozemstva u izvođenju dijela nastave i u mentorskom radu sa studentima.

 

Studij je otvoren i polaznicima drugih doktorskih studija u Hrvatskoj i u inozemstvu.