Doktorski studij: predmeti

Popis predmeta na doktorskom studiju po semestrima:

OBVEZATNI PREDMETI

Popis obvezatnih predmeta na doktorskom studiju po semestrima održavanja

Obvezatni-predmeti

IZBORNI PREDMETI

Popis izbornih predmeta

Obvezatne aktivnosti

a) izrada sinopsisa doktorske disertacije – 5 ECTS

b) 2 izvorna znanstvena rada – ukupno maksimalno 40 ECTS

c) sudjelovanje s priopćenjem na 2 znanstvena skupa – 5+5 ECTS

d) sudjelovanje u nastavi 2 semestra (full-timeri) – 5+5 ECTS

e) izrada doktorske disertacije – 50 ECTS

Izborne aktivnosti:

a) terensko (arhivsko) istraživanje – 16 ECT

b) 2 pregledna rada (part-timeri)- 8+8 ECTS

Cjelokupan-program-doktorskog-studija-2006

Revidirani program doktorskog studija 2018

Tijekom petog semestra studenti su dužni predati sinopsis doktorske disertacije, što je uvjet za upis u šesti semestar studija. Do kraja šestog semestra u suradnji s mentorom student je obavezan izraditi dva izvorna znanstvena rada u opsegu ne manjem od 1,5 i ne većem od 2,5 autorska arka. Nakon pozitivne recenzije dvojice recenzenata ti radovi moraju biti objavljeni ili prihvaćeni za objavljivanje u jednoj od relevantnih domaćih ili inozemnih historiografskih publikacija. Objavljeni ili za objavljivanje prihvaćeni znanstveni radovi, što se dokazuje potvrdom redakcije, uvjet su da kandidat pristupi obrani doktorske disertacije. Recenzirani rad opsega od 1,5 do 2 autorska arka donosi 15 bodova, a rad opsega od 2 do 2,5 autorskih araka 20 bodova. Tijekom studija polaznik je s prethodnim priopćenjem obavezan sudjelovati na dva znanstvena skupa. Sudjelovanje na znanstvenom skupu s prethodnim pripoćenjem donosi 5 bodova. Polaznik se, tijekom petoga i šestog semestra, u dogovoru s mentorom, odnosno s predmetnim nastavnikom, mora uključivati u nastavni proces na nižim razinama nastave (preddiplomska i diplomska). Sudjelovanje u nastavi ukupno ne može prijeći 10 sati (5X2) nastave po semestru i donosi 5 ECTS bodova po semestru. Studenti koji nisu u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (part-timeri) do kraja šestog semestra moraju napisati dva pregledna rada u opsegu do 1,5 arka od kojih svaki donosi 8 ECTS bodova.

Uvjeti za upis u II. semestar: minimalno 14 bodova
Uvjeti za upis u III. semestar: minimalno 34 bodova
Uvjeti za upis u IV. semestar: minimalno 51 bodova
Uvjeti za upis u V. semestar: minimalno 61 bodova
Uvjeti za upis u VI. semestar: minimalno 69 bodova

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način odabira studenta, obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova, te doktorskih kandidata.

Vijeće programa doktorskog studija svakom studentu na početku provog semestra određuje savjetnika, a do kraja drugog semestra i mentora za izradu disertacije. Obaveze savjetnika su da pružaju savjete studentu tijekom studija (izbor predmeta, izbor tema za izdradu radova koje je student obavezan izraditi tijekom studija, izbor teme za disertaciju itd.) i da u suradnji s mentorom prati njegov rad tijekom studija. Obaveze mentora su da vodi studenta kroz proces izrade doktorske disertacije. Jedan nastavnik može istodobno biti savjetnik najviše četvorici studenata, a mentor najviše dvojici studenata.

Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa.

U dogovoru sa savjetnikom i mentorom, a uz odobrenje Vijeća programa doktorskog studija, student može birati pojedine predmete ili pojedine module s drugih doktorskih studija. Količina nastave koju student sluša u okviru drugih doktorskih studija, osim u iznimnim slučajevima o kojima odlučuje Vijeće programa, ne može biti veća od trećine semestralnih nastavnih obaveza na matičnom doktorskom studiju u skladu s odredbom Statuta Sveučilišta u Zagrebu.

Opis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika)

Za sada nije predviđeno.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova – pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu-predlagaču ili drugim sveučilištima.

Bodovi s drugih doktorskih studija bit će preračunati na način da će se uzeti u obzir visina opterećenja koju iskazuju. Preračunavanje bodova, koje će obaviti ili savjetnik ili mentor, verificirat će Vijeće programa doktorskog studija.

Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada. Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada. Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada. Uvjeti i način obrane doktorskog rada.

U dogovoru sa svojim savjetnikom temu disertacije Vijeću programa doktorskog studija predlaže kandidat. Vijeće programa bira mentora (komentora) i proslijeđuje prijedlog teme disertacije Fakultetskom vijeću. Temu disertacije prihvaća fakultetsko vijeće.

Disertaciju ocjenjuje povjerenstvo koje predlaže Vijeće programa, a imenuje Fakultetsko vijeće. Povjerenstvo mora imati najmanje tri člana. Broj članova povjerenstva mora biti neparan. Izvještaj o disertaciji (ocjenu) piše predsjednik povjerenstva, a supotpisuju ga članovi povjerenstva ukoliko su suglasni s ocjenom. Ukoliko se članovi povjerenstva ne mogu suglasiti oko ocjene disertacije, svaki čaln povjerenstva piše svoj izvještaj o disertaciji. Izvještaj (izvještaje) o disertaciji prihvaća Fakultetsko vijeće.

Kandidat člnovima povjerenstva za ocjenu disertaciju predaje tri neuvezana primjerka. Nakon što je Fakultetsko vijeće prihvatilo ocjenu (ocjene) povjerenstva kandidat predaje deset uvezanih primjeraka disertacije referentu za poslijediplomske doktorske studije.

Obrana disertacije je javna i odvija se pred povjerenstvom u punom sastavu. Mentor mora biti član povjerenstva, ali ne može biti predsjednik povjerenstva.

Disertacija je s uspjehom obranjena u slučaju da ju je pozitivno ocijenila većina članova povjerenstva. Ocjena obrane disertacije iznosi se u pisanom obliku u posebno predviđeni formular.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij.

Uvjete pod kojima student koji je prekinuo studij ili je izgubio pravo studiranja na jednom studijskom programu može nastaviti studij u svakom pojedinačnom slučaju određuje Vijeće programa doktorskog studija.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja.

Polazniku studija se na kraju svakog semestra izdaje transkript. Certifikat se može izdati nakon 3. semestra i obavljenih obveza iz prva tri semestra.

Uvjeti i način stjecanja doktorata upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita.
Uz uvjete koje u svakom pojedinačnom slučaju propisuje Vijeće programa doktorskog studija student koji je upisao doktorski studij i bez pohađanja nastave i bez polaganja ispita može steći doktorat znanosti. Postupak izbora mentora, odobrenja teme doktorskog rada, ocjene i obrane disertacije isti je kao i za studente koji su pohađali nastavu i položili sve propisane ispite. isti je kao i za studente koji su pohađali nastavu i položili sve propisane ispite. Izrada doktorske disertacije izvan doktorskog studija dijelom je regulirana Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Raspored nastave na doktorskom studiju

 

Akad. god. 2017./2018.

 

 

Obavezni predmeti

 

1. godina

 

11.11.2017., 10-13.15, dvorana A-201, počinje nastava na obaveznom predmetu 1. semestra – Hrvatska predmoderna i moderna povijest; nastava traje svaku subotu (11., 18., 25.11. te 2.,9. i 16.12. a završava terminom 13.1.2018.)

20.1.2018., 10-13.15, dvorana A-201, počinje nastava na obaveznom predmetu 1. semestra – Hrvatska moderna i suvremena hrvatska povijest; nastava traje svaku subotu zaključno s 3.3.

10.3.2018., 10-13.15, dvorana A-201, počinje nastava na obaveznom predmetu Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanosti, subotom 10., 17. i 24. 3., te 7., 14., 21. i 28. 4.

5., 12., 19., 26.5. i 9., 16.6. te 7.7., 10-13.15, dvorana A-201 – nastava na predmetu Hrvatska suvremena povijest

 

1. i 3. godinaDoktorski seminar

 

Od 18.11.2017. u A-202 od 10h nastava na Doktorskom seminaru prof. dr. Damira Agičića, prvo nadoknada termina 2. semestra a potom će se nastaviti nastava za 3. semestar.

 

Raspored nastave doktorskog seminara za prosinac i siječanj u A-202 od 10h

16.12.2017. – dr. sc. Zrinka Blažević

13.1.2018. – dr. sc. Josip Mihaljević

20.1.2018. – dr. sc. Branimir Janković

27.1.2018. – dr. sc. Suzana Leček

 

Izborni predmeti

 

  • 11. 11.-2.12. 2017., 14-17.15, dvorana A-201, Izvori i metode istraživanja u povijesnoj demografiji, nositelj prof. dr. Iskra Iveljić, nastavnik prof. dr. Božena Vranješ Šoljan, svake subote popodne zaključno s 2.12.
  • 9. i 16.12. i 13. i 20.1.2018., 14-17.15, dvorana A-201, izborni kolegij Izabrana poglavlja iz povijesti medicine i znanosti, nastavnik dr. sc. Željko Dugac
  • 3.2.-24.2. 2018., 14-17.15, dvorana A-201, Political Islam: Theories and Concepts, nositelj prof. dr. Tvrtko Jakovina, nastavnik dr. sc. Faiz Sheikh
  • 3., 10., 17. i 24.3., 14-17.15, dvorana A-201, Povijesna epidemiologija modernoga doba, nastavnik dr. sc. Nikola Anušić
  • 7., 21.4., 5. i 12.5., 14-17.15, dvorana A-201, Totalitarizam i masovna politika, 1900.-1945., nastavnici dr. sc. Ivica Šute, dr. sc. Goran Hutinec, dr. sc. Goran Miljan
  • 13. i 14. te 27. i 28.4., Svakodnevica socijalističke Hrvatske, nastavnik dr. sc. Igor Duda, termini petkom 13. i 27. u centru Miko Tripalo Ilica 5/II (točan popodnevni termin bit će javljen naknadno), subotom 14-17.15, dvorana A-201
  • 19., 26.5. i 9. i 16.6., 14-17.15, dvorana A-201, Hrvatsko-srpski odnosi u 20. st., nastavnik dr. sc. Drago Roksandić

 

 

Raspored ispita:

 

Termini ispita dogovaraju se s predmetnim nastavnicima.

 

 

Opći podaci o doktorskom studiju

S obzirom na novo ustrojstvo studija povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prema kojem su na diplomskom studiju predviđena usmjerenja po pojedinim znanstvenim područjima, logično je da se isti koncept primijeni i na strukturu poslijediplomskog doktorskog studija. Polazeći od toga, to jest od činjenice da je na diplomskom studiju predviđeno usmjerenje koje u sadržajnom smislu pokriva hrvatsku povijest u 19. i u 20. stoljeću, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra nužnim organizirati studij moderne i suvremene hrvatske povijesti kao samostalni program. Pokretanje programa poslijediplomskog sutudija iz hrvatske moderne i suvremene povijesti nalaže i istraživačka praksa. Suvremena hrvatska historiografija hrvatsku povijest u 19. stoljeću, napose razdoblje nakon 1848., i hrvatsku povijest u 20. stoljeću u novije vrijeme nastoji promatrati kao koherentno povezanu cjelinu. Brojna pitanja iz hrvatske povijesti u 20. stoljeću imaju, naime, svoje ishodište u 19. stoljeću i nemoguće ih je cjelovito obrađivati ukoliko se hrvatska povijest u istraživačkoj, odnosno u nastavnoj praksi nastavi pridržavati razdoblja Prvog svjetskog rata kao granice između «dugog» 19. i «kratkog» 20. stoljeća. Jednako tako, problematiku hrvatske moderne i suvremene povijesti nemoguće je razumjeti izvan europskog konteksta, odnosno izvan konteksta povijesnih kretanja na prostoru srednje i jugoistočne Europe. U tom smislu nužno je usmjeravati i studente poslijediplomskog doktorskog studija. S tim u vezi Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu drži nužnim da se utemelji program nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju pod naslovom Hrvatska moderna i suvremena povijest u europskom i svjetskom kontekstu.

 

Znanstveni doktorski studij Hrvatska moderna i suvremena povijest u europskom i svjetskom kontekstu institucionalno je afiliran Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sukladno novim razvojim tendencijama u duhu proklamiranih načela Bolonjske deklaracije, u cilju što uspješnije realizacije ovakvog epohalno i problemski koncipiranog doktorskog studija predviđa se s jedne strane funkcionalna integracija i umrežavanje s ostalim doktorskim programima pokrenutima pri Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, odnosno razvijanje intenzivne međuodsječke i međuinstitucionalne suradnje. Na taj bi se način osigurale i kontinuirano unapređivale temeljne pretpostavke visokoškolske nastave primjerene suvremenim europskim standardima: znanstveno-istraživačka i pedagoško-didaktička izvrsnost te horizontalna i vertikalna mobilnost studenata i nastavnika.

 

Program doktorskog studija koji je usmjeren na razdoblje moderne i suvremene hrvatske povijesti dosad nije postojao ni na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, niti na nekom od ostalih hrvatskih sveučilišta. Osim što polaznicima osigurava usku, ali nužnu specijalizaciju za razdoblje hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća, novost ovoga studija je u tome što je on intenzivan, što je nastava usko povezana sa znanstvenim projektima na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te što studente postupno, sustavno uvodi u tehniku samostalnog znanstveno-istraživačkog rada što jamči izradu kvalitetne doktorske disertacije. Mogućnost da studenti dio studija provedu na nekom od inozemnih sveučilišta, da sudjeluju u izvođenju nastave na preddiplomskom studiju, intenzivna komunikacija između nastavnika i studenata kao i aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju nastave također su novine ovog doktorskog programa. Pritom će se posebice inzistirati na što je moguće većoj teorijskoj i metodološkoj profiliranosti doktorskih disertacija, implementaciji inter- i transdisciplinarnog pristupa istraživačkoj problematici te sustavno kultivirati umijeće problemskog i kritičkog mišljenja.

 

Na temelju međusveučilišnih, odnosno međufakultetskih ugovora o suradnji moguće je da studenti dio studija u trajanju od jednog do najviše dva semestra provedu u inozemstvu. Pokretljivost studenata bit će usklađivana i s njihovim osobnim interesima. Vodstvo studija vodit će brigu o mogućnostima dobivanja međunarodnih i državnih stipendija, kao i stipendija različitih zaklada i ostalih poslovnih subjekata. Nastojat će se osigurati suradnja s profesorima iz inozemstva u izvođenju dijela nastave i u mentorskom radu sa studentima.

 

Studij je otvoren i polaznicima drugih doktorskih studija u Hrvatskoj i u inozemstvu.